Ošlje je samostalno naselje u Dubrovačkom primorju sastavljeno od zaselaka Gorica, Gornje selo, Milovčići, Ošlje, Podorah, Sredselo, Živa i Živanovići te bivših zaselaka Bašić, Butjerović, Gale, Kunići i Pod stražom. Smjestilo se u neposrednoj blizini županijske ceste Ž6228 Metković – Dubrovnik, udaljeno je 16 km sjeverozapadno od općinskog središta Slano i 53 km od županijskog središta Dubrovnik. Na površini naselja od 17,90 km2 ima prosječnu gustoću naseljenosti od 5,36 st/km2 (2001.g.). Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću (Josle). Gospodarska osnova je vezana za polje i brdske pašnjake, kao i kod drugih okolnih naselja: poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo, a od drugih funkcija još Matični ured za zapadno područje zaleđa, Rk župa, župni ured i župna crkva Sv. Roka, zgrada stare područne osnovne škole, Sportsko društvo “Croatia” i drugo.

Na lokalitetu Bijela Lokva su ruševine osmeroapsidalne crkve koja datira iz VIII-X st. Crkva ima tlocrt osmerolista s pravokutnim produžetkom na zapadnoj strani. Oko kružne osnove, prvobinto presvođene kupolom, niže se osam polukružnih konhi, od kojih je zapadna samo s vanjske strane uglata, a iznutra raščlanjena sa po jednom polukružnom nišom sa svake strane ulaza. Na spojevima su među konhama plitke lezene koje su – međusobno spojene – tvorile dvostruke lukove otvora konhi. Konhe su, osim ulazne, raščlanjene s vanjske strane sa po pet plitkih niša i otvorene s jednim uskim prozorom. Sa zapadne stane crkva se produžuje pravokutnim prostorom koji na zapadnom kraju ima podebljanu bazu zvonika, a sa strane bočne prostore za stubište. Vanjske strane tog pravokutnog proširenja također su raščlanjene plitkim nišama. Cjelokupna kompozicija osmerokohne rotonde s pravokutnim zapadnim produžetkom vrlo je slična varijanti peterolisnog tlocrta koju pokazuje zadarska crkva Stomorica.
OPŠIRNIJI TEKST O CRKVI

Hrvati su naselili ovo područje u 7. stoljeću i organizirali svoje teritorijalno političke jedinice-oblasti. Dubrovačko primorje je bilo uklopljeno u oblast Zahumlje sa 7 župa. Dio koji obuhvaća današnje Dubrovačko primorje pripao je župi Ošlje gdje je stolovao župan i imao sudsku, vojnu, upravnu, financijsku i redarstvenu vlast.

Constantine VII Porphyrogennetos (905-959 a.d.):
“Sunt in Zachlumorum teritorio urbes habitatae: Stagnum, Mocriscic, Josle, Galumaenic et Dobriscic.”

Konstantin VII Porfirogenet (905-959 g.):
“U Zahumlju postoji pet naseljenih mjesta: Ston, Mokro, Ošlje, Glumine i Dobar.”